Koliko god nam je Beograd blizu, pa su naši reprezentativci imali i glasnu navijačku podršku, i koliko god imali dobar tretman domaćina (Hrvatski hrvački savez imao je dvije VIP lože), glavni srpski grad se ovom prilikom pokazao stratištem za hrvatske hrvačke reprezentativce, piše Večernji list.
Unutar godinu dana, u beogradskoj Štark Areni, održana su dva svjetska prvenstva (jedno planirano i jedno izvanredno, prebačeno iz ruskog Krasnojarska) a hrvatski hrvači imali su 12 borbi i samo dvije pobjede. A te dvije pobjede izborio je jedan čovjek – 35-godišnji veteran Ivan Lizatović što je otvorilo mnoga pitanja koja traže odgovore.
A sve to Vladimira Bregovića, predsjednika Hrvatskog hrvačkog saveza (negdašnjeg gradonačelnika Vrbovca u više mandata), nije moglo činiti zadovoljnim pa nam je rekao:
– Hrvači su nam ostali dužni na strunjači jer oni su u svom najboljem izdanju konkurentni i medaljašima. Definitivno moramo napraviti analizu kao što bismo to činili i da smo osvojili medalje. Naši dečki imaju mnogo prostora i ja se nadam da mi na dvama kvalifikacijskim turnirima za Olimpijske igre možemo izboriti pokoju olimpijsku vizu za koju ćemo biti konkurentni u kategorijama do 87, do 77 i do 67 kilograma. Dakle, tu mislim na Kamenjaševića, Hukleka te Etlingera koji se u studenom vraća u natjecateljsko hrvanje. Nažalost, kategorije Lizatovića, do 63 kg, i Starčevića odnosno Šačića, do 82 kg, nisu olimpijske.
Je li ovo što se dogodilo u Beogradu naša realnost? Ako se ponovilo na dva svjetska prvenstva uzastopce, čini se da je bliže tome nego slučajnosti?
– Apsolutno je tako i ne bi bilo ozbiljno od nas da sve svodimo na sudačke odluke, loš ždrijeb, pehove u borbi i slično. Inače, mi smo našim hrvačima dali gotovo maksimum kada govorio o uvjetima u kojima su radili, broju dana na pripremama, kvaliteti sparinga. U organizacijskom smislu napravili smo svoje. Po meni, dečki su svoje u fizičkom smislu napravili, ali treba ih dovesti u stanje da i psihološki dobro odrade natjecanje. U u tom dijelu priče na ovom Svjetskom prvenstvu nismo ostvarili što smo mogli, uvjetno rečeno, što smo možda trebali.
U momčadskim sportovima, kada ste na dva velika natjecanja uzastopce neuspješni, prije onog od sportaša, obično se prvo traži odgovornost stručnog kadra. A njega u ovoj reprezentaciji čini iskusni bjeloruski stručnjak Igor Petrenko kojem asistira Anton Đok, inače izbornik mlađeseniorske reprezentacije. No, u pojedinačnom, vrlo teškom, sportu kao što je hrvanje to, očito, ne ide tako pa Bregović ističe.
– Nije se trener hrvao. Ono što očekujemo od trenera nije ostavka, nego kvalitetna analiza i prijedlog što će se raditi i kakve rezultate možemo očekivati kao rezultate tog rada.
Osim odgovornosti za to hoćemo li imati koju olimpijsku vizu, struka preuzima i veliku odgovornost s obzirom na nastojanja Saveza da Hrvatska bude domaćin Svjetskog prvenstva 2025. godine.
– Neću reći da će nama to ugroziti kandidaturu, ali puno je teže izboriti se za to ako mi nemamo hrvače koji su vidljivi na svjetskoj razini. Još jednom velim, nitko od njih nije izgubio zbog fizičkih predispozicija, kondicije, tehnike, već su gubili zbog svojih pogrešaka koje u psihološkoj pripremi moraju ispraviti. Što se mene tiče, podržat ću svako kvalitetno promišljanje o viđenom na ovom Prvenstvu kao i o planu što će se napraviti i s kakvim rezultatima.
Kada se ide u tako opsežnu akciju borbe za domaćinstvo Svjetskog prvenstva, uvijek će se s prve logičke razine nametnuti pitanje imamo li mi naraštaj hrvača koji nas na istom natjecanju može i obradovati. Uostalom, na vrhunski organiziranom Prvenstvu Europe kojem je proljetos Zagreb bio domaćin osvojena je samo jedna bronca, i to posljednjeg dana natjecanja.
– Da, nama bi bilo puno lakše da bez bremena slabijih rezultata idemo u tu utrku i bilo bi nam puno lakše da imamo medaljaše ili dva ili tri kvalificirana za Olimpijske igre. Doduše, organizacija najvećih svjetskih natjecanja uvijek je dobra za popularizaciju dotičnog sporta, bez obzira na to kakve vi rezultate postigli.
Kada će se o domaćinu sljedećeg Svjetskog prvenstva odlučivati?
– Negdje u studenom ove godine; a mi što prije trebamo završiti aplikaciju s kojom se javljamo u konkurenciju. Imamo više-manje sve zaokruženo, s resornim ministarstvom sve je riješeno i nedostaje nam jedino još potpis Grada Zagreba. Rekao bih da su trenutačno naši izgledi da dobijemo domaćinstvo Svjetskog prvenstva iznad 90 posto – kazao je čovjek koji obnaša dužnost predsjednika Hrvatskog hrvačkog saveza od 2009. godine.
