Nakon dva uzastopna europska finala (2021. i 2022.), i dva zlata, 21-godišnja Splićanka Lena Stojković drugu godinu zaredom nastupila je i u finalu Svjetskog prvenstva i uspješno obranila naslov svjetske prvakinje. Jedina dosad, od svih prošlogodišnjih svjetskih prvaka i prvakinja, piše Večernji list.
A za to se izborila nizom fantastičnih, dobrim dijelom i dramatičnih, pobjeda kakva je bila i ona finalna protiv fantastične mlade Tajlanđanke Kamonchanok Seeken (4:14, 12:11, 6:3).
A nakon prve runde, promatraču sa strane, zlato se činilo nemogućom misijom jer 17-godišnja Tajlanđanka je dominirala lakoćom baratanja nogom i udarcima u glavu vrijednim tri boda.
No, Lena ne bi bila to što jest da nije sposobna prilagoditi se i navesti vodu na svoj mlin. Dakako, uz pomoć svog trenera Veljka Laure Šiše ali i izbornika reprezentacije Tonija Tomasa koji je sve to, uz vrlo glasne sugestije, promatrao s tribina.
Iako je prvu rundu uvjerljivo izgubila, Splićanka lavljeg srca nije se pokolebala. Iako je gubila 5:8, 9:11, drugu je rundu preokrenula u samoj završnici (12:11) a u trećoj tempom slomila suparnicu za status prve hrvatske tekvondašice s dva naslova svjetske prvakinje.
Nakon što je u prvom kolu rutinski pobijedila Indijku Kakadiyju (13:5, 15:5) a potom i Turkinju Yildirim (13:9, 16:3), i to u ponovljenom finalu prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Meksiku, činilo se da je Lena dominantna i da sve ima pod kontrolom.
No, tako nije mislila i Kazahstanka Bakiševa koja je bila odlučna da “skine skalp” svjetskoj prvakinji. Nakon što su borkinje čekale suce desetak minuta, pa su se i ohladile, prvu dizelašku rundu dobila je Bakiševa (3:4).
Druga je pripala Hrvatici (9:3) a onda je krenula trilerska treća dionica. Samo 17 sekundi prije kraja treće runde, Lena je gubila 3:6 ali je istog časa uzvratila istom mjerom (nogom u glavu) za 6:6.
Nakon što je, udarcem nogom u oklop, povela sa 8:6, Stojković je tu prednost u posljednjim sekundama znalački obranila s jednim dozvoljenim izlaskom (povlačenjem) iz borilišta za konačnih 8:7 i veliko veselje njenih reprezentativnih kolega i kolegica ali i ostalih trenera uz reprezentaciju.
Nakon toga uslijedilo je još veće veselje kada je Lena u polufinalu pobijedila Japanku Ruku Okamoto (6:4, 9:0). Ključan trenutak dogodio se u posljednjoj sekundi prve runde kada je Lenin trener Veljko Laura zatražio da se, video-pregledom, valorizira udarac u glavu vrijedan tri boda.
U tom trenutku Lena je gubila 3:4 ali nije gubila glavu nego je krenula u napad kojeg je njen trener prepoznao i zatražio tri boda koje je, na koncu, i dobio. Nakon toga, u drugoj rundi drame više nije bilo (9:0) pa za trećom dionicom nije bilo niti potrebe.
No, zato su Lena i njen trener Šišo imali jaku potrebu da razviju hrvatsku zastavu i da pokažu ostatku svijeta koliko je borbeno hrvatsko srce.
